MENI
Naslovna » Aktuelno » Vesti »Đurić: Nismo za to da problemi Srba i Albanaca ostanu nerešeni
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
10 130 567 3969
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike

Đurić: Nismo za to da problemi Srba i Albanaca ostanu nerešeni

23. septembar 2017. Izvor: TV Most

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju i potpredsednik Srpske napredne stranke Marko Đurić izjavio je da Srbija ne želi da problem njene južne pokrajine i pitanje odnosa srpskog i albanskog naroda ostanu zauvek nerešeni, i da je zato unutrašnji dijalog koji je inicirao predsednik Aleksandar Vučić jedini način da ova generacija do rešenja dođe.

Marko Đurić

Foto: Kancelarija za KiM

Đurić je, u intervju objavlјenom u današnjem broju ruskog lista “Izvestija”, istakao da još od srednjeg veka Kosovo i Metohija jeste temelј srpske državnosti i identiteta, i da zato za Srbiju to nije samo pitanje 13 odsto njene suverene teritorije.

“Jedini način da se KiM sačuva u okviru Srbije je da se radi zajedno sa celim narodom. Mi ne želimo rešenje uz upotrebu sile, ali isto tako nismo za to da ovaj problem između srpskog i albanskog naroda zauvek ostane nerešen. Predsednik Vučić je pokrenuo diskusiju o cilјevima i sredstvima pomoću kojih se možda može postići rešenje kosovskog problema. Radi se o tome što tim pitanjem ne treba da se bavi samo vlada ili određeno ministarstvo - to je pitanje za sav srpski narod”, izjavio je Đurić.

On je za moskovski list opisao težak položaj Srba na KiM, podsećajući da je posle 1999. godine, kada su tamo ušle NATO snage, u južnoj srpskoj pokrajini ostalo samo trećina pripadnika našeg naroda, a da se oni koji su preostali izlažu stalnim pritiscima.

“KiM ima najniži stepen povratka raselјenih lica u svetu. Srbi stalno osećaju da žive pod neprijatelјskom vlašću, a albanske političke snage stavlјaju do znanja da na KiM i ne žele srpski narod”, kazao je Đurić.

Prema njegovim rečima, odluka Srba na KiM da uđu u strukture u kojima Albanci imaju većinu bila je veoma teška, budući da sede u vladi sa lјudima koje zvanično smatraju teroristima, međutim opstanak vlade u Prištini prvi put od 1999. godine zavisi od srpskih glasova, i zato je to bio jedini način da Srbi povrate deo svog nekadašnjeg uticaja u pokrajini i poprave svoj položaj.

Osvrćući se na odnose Srbije i Rusije, Đurić je rekao da će Srbija nastaviti da poštuje tradicionalno prijatelјske odnose, i da neće uvesti sankcije Ruskoj Federaciji.

“Odnosi sa Rusijom se zasnivaju na dubokim istorijskim, duhovnim i kulturnim vezama. Mi se ponosimo bratskim odnosima sa ruskim narodom i našim prijatelјstvom. Srbija je jedna od malobrojnih država Evrope koja se nije priklјučila antiruskim sankcijama, i to nikada neće uraditi. Za nas je apsolutno neprihvatlјivo da neko drugi donosi odluke umesto nas”, naglasio je Đurić.

Srbija, prema Đurićevim rečima, namerava da ostane neutralna država, koja neće pripadati nijednom vojno-političkom savezu.

“NATO je 1999. godine pod izgovorom humanitarne katastrofe izvršio agresiju protiv naše zemlјe. Tako je veštački stvorena tragedija Albanaca postala realna tragedija Srba. U Srbiji po tom pitanju postoji najširi društveno-politički konsenzus. Ni država, ni narod, ni pojedine političke partije ne žele da Srbiju vide u okviru NATO-a. To se nikada neće desiti”, objasnio je Đurić.

Poslednje vesti

Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
10 130 567 3969
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike