MENI
Naslovna » Aktuelno » Vesti »Đurić: Bez dogovora svi gubimo
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
10 130 567 3969
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike

Đurić: Bez dogovora svi gubimo

19. april 2018. Izvor: Autorski tekst za Večernje novosti

Petogodišnjica parafiranja Prvog sporazuma o principima koji uređuju normalizaciju odnosa Beograda i Prištine idealna je prilika za rekapitulaciju rezultata procesa dijaloga.

Marko Đurić

Foto: Kancelarija za Kosovo i Metohiju

Glavni rezultat tog dijaloga nesumnjivo jesu mir i neuporedivo bolјa bezbednosna situacija za Srbe na Kosovu i Metohiji. To je neprocenjivo vredan dobitak proistekao iz dijaloga i svi kritičari tog procesa bi, pre nego što iz neznanja ili populističkih razloga krenu u njegovo osporavanje, na umu trebalo da imaju pre svega interes naših sugrađana u južnoj pokrajini.

Prvi briselski sporazum je, ipak, mnogo više od mirovnog sporazuma – on je trebalo da, u statusno-neutralnom okviru, u više aspekata omogući normalniji svakodnevni život lјudi na Kosovu i Metohiji, kako Srba tako i Albanaca. Naš motiv da u taj dijalog uđemo bila je želјa da se pritisci na Srbe na terenu smanje i da se iznađe institucionalni okvir koji bi im, u odsustvu punog državnog kapaciteta Srbije na terenu, omogućio da žive bezbedno i da odolevaju pritiscima Albanaca i njihove političke elite. Taj okvir pronađen je u konceptu Zajednice srpskih opština, čijim uspostavlјenjem ne bi izgubio niko, a dobili bi svi na Kosovu i Metohiji.

U svetlu poslednjeg Izveštaja Evropske komisije o napretku Zapadnog Balkana u procesu evrointegracija, neophodno je osvrnuti se i na evrointegrativni kontekst dijaloga Beograda i Prištine. Mi nismo ničim ometali Prištinu u sprovođenju reformi koje bi tamošnje društvo uskladile sa evropskim standardima, niti na bilo koji način blokirali evropske aspiracije Albanaca iz naše južne pokrajine. Napotiv, Srbi i Srpska lista su činili sve da pomognu da se tamo uspostavi istinsko multietničko društvo, a Beograd nije sprečavao aktivnosti Prištine u regionalnim inicijativama. U tom procesu smo, međutim, bili žrtve ne sasvim fer odnosa, pa često i drvostrukih aršina, Brisela prema Srbiji kao pridruženoj članici EU.

Srbija je, naime, poglavlјem 35 dijaloga, u kojem se prati odvijanje normalizacije odnosa Beograda i Prištine, obavezana na konstruktivnost u tom procesu, dok Priština, iako je EU garant sprovođenja Briselskog sporazuma, ničim nije bila primoravana da sprovodi ono na šta se obavezala. Tako je vizna liberalizacija za žitelјe Kosova i Metohije bila uslovlјena takozvanom demarkacijom granice sa Crnom Gorom i borbom potiv korupcije, a nijenog trenutka formiranjem Zajednice srpskih opština kao klјučnog segmenta Prvog briselskog sporazuma.

Na kraju, neminovno se nameće pitanje: ko je na gubitku zbog neuspeha da se za pet godina sprovede Prvi briselski sporazum? Na gubitku su, rekao bih, svi neposredni učesnici dijaloga: Evropska unija, zbog polјulјanog kredibiliteta, Beograd i Srbi na Kosovu i Metohiji zbog činjenice da naš narod i dalјe nema uslove za dostojanstven život u pokrajini, Priština zbog toga što Kosovo i Metohija ostaje trajna zona nestabilnosti i nesigurnosti.

Poslednje vesti

Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
10 130 567 3969
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike