MENI
Naslovna » Aktuelno » Vesti »Janjić: Merkelova s pravom podsetila Prištinu na obaveze
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 132 576 4038
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike

Janjić: Merkelova s pravom podsetila Prištinu na obaveze

10. jul. 2015. Izvor: Tanjug

Politički analitičar Dušan Janjić smatra da je nemačka kancelarka Angela Merkel s pravom podsetila Prištinu na obavezu da ne ometa put Srbije u EU ocenivši da je njena izjava u Beogradu, da je samo pitanje vremena kada će biti otvorena pregovaračka poglavlјa, potpuno tačna.

Ona se, kako je rekao, drži onih uslova koje je Evropska komisija na predlog Nemačke postavila - takozvanih 11 tačaka.

"Mi imamo jednu situaciju u kojoj je dosta toga pripremlјeno, ali nijedan od tih sporazuma nije potpisan. Kada će se to dogoditi, jako je teško reći, pogotovo što mi očigledno imamo otpore i na jednoj i drugoj strani", rekao je Janjić.

Objasnio je da ne govori o interesima vlada koji su legitimni, kao i interesnim grupama, već o nespremnosti javnosti da se to dogodi.

"Evo, daću vam jednu ilustraciju. Ja sam upravo u Prištini govorio o tome da mi sve vreme imamo dva pristupa. Imamo Editu Tahiri koja govori o onome šta će se dogoditi i pristup Beograda koji govori o onome šta je usaglašeno, ali nije potpisano", naveo je on.

Primetio je, međutim, da postoji pokušaj dela javnosti, posebno medija, da, koristeći izjave na neadekvatan način, u konkretnom slučaju njegove tokom boravka u Prištini, "stvori konflikt između Edite Tahiri, Marka Đurića, Dušana Janjića, svakoga.."

Kaže da je razlog tome možda višak spekulacija, ili manjak javnosti u radu timova koji pregovaraju, ali on u svakom slučaju veruje da je situacija zrela za dogovor i da bi što pre trebalo da se taj proces privede kraju.

"Lopta je ovog puta na strani Prištine", poručio je.

Komentarišući u tom smislu spremnost prištinske strane na kompromis, Janjić navodi da ona ima jedan stepen spremnosti, ali i da strahuje zbog različitih rizika i nesigurnosti podsetivši da tamošnja vlada nema potpunu podršku u parlamentu, čak ni vladajuće većine.

Tu se, kako je rekao, vidi njihova nesigurnost. Ipak, smatra da će taj strah od neizglasavanja u sopstvenoj skupštini, nakon sastanka u Berlinu na kome su bili (Isa) Mustafa i Hašim Tači, nestati.

Prema njegovim rečima, ono što sada Priština pokušava jeste da uveže različita pitanja, što je u pregovaračkom smislu, razumlјivo.

"Pokušavaju da na primer glasanje za zakon o zajednici srpskih opština, gde imaju srpske glasove uvežu sa nekim drugim zakonom, na primer zakonom o vojsci", ukazao je Janjić.

Kada je reč o akcionim planovima za ukidanje takozvanih paralelnih institucija, Janjić smatra da tu nema velikih problema, međutim, dodaje da je za Prištinu to dokaz da Beograd navodno krši Briselski sporazum.

"Mislim da je Merkelova s pravom podsetila Prištinu na njenu obavezu da ne ometa put Srbije u EU", istakao je Janjić.

Na pitanje da li je nemačka kancelarka prebacila odgovornost na Prištinu kada je rekla da je srpska strana spremna na kompromis više nego ranije, kako su to ocenili i pojedini srpski zvaničnici, Janjić kaže da i on to tako vidi.

"I ja to tako vidim, da je sav teret odgovornosti za taj deo, za ubeđivanje sopstvene javnosti, za manju kombinatoriku, uvezivanje raznih zahteva, na Prištini. Ipak, to ne treba sada da potpuno opusti srpsku stranu", upozorio je Janjić.

On je istakao da je srpska strana, kada se govori o Zajednici srpskih opština i telekomunikacijama, pokazala visok stepen spremnosti na kompromis.

Janjić smatra i da srpska strana ne može u ovom trenutku da popusti na pitanju tihog oduzimanj imovine, primećuje da to ne bi bilo nikako dobro, ali kaže da to shvata i Evropska unija.

"I to je rešivo, a mislim i da je Priština spremna na to. Da to bude jedna formula koja bi imala dva kraja, jedan za Prištinu, drugi za Beograd, ali bi davala mogućnost EU da ne prejudicira pitanje imovine i da se ono i dalјe razmatra u procesu", rekao je Janjić.

Što se Prištine tiče, oni žele da se ta rečenica koja se odnosi na to pitanje pozove na UNMIK i na rezoluciju 1244 - da se ne mogu menjati pravila privatizacije koja je već obavlјena, ali nemaju ništa protiv da se ova druga pitanja raščišćavaju.

Beogradu, s druge strane, treba načelni stav da se garantuje pravo na imovinu, na povratak one koja je protivpravno oduzeta, i da to treba da bude deo briselskog dijaloga.

"Vidim jedan sasvim mogući kompromis, bez obzira da li će on imati dve paralelne rečenice, koje su usaglašene, nisu jedna protiv druge, ili će imati jednu jedinstvenu. To je sad malo i veština tima federike Mogerini. Po meni i na tom najdelikatnijem pitanju postoji prostor za dogovor", smatra Janjić.

On takođe veruje da je realno da se pregovaračko poglavlјe 35 o Kosovu otvori pre decembra.

"To je realno i poželјno i sa stanovišta Evropske unije...", rekao je Janjić podsetivši i na zvanične izjave, najpre nemačke kancelarke Angele Merkel, a onda i Žan - Klod Junkera iz Evropske Komisije.

Kako je ocenio, realno bi bilo da se do decembra održi prva međuvladina konferencija.

"Idealno bi bilo, kada bi sve ovo bilo potpisano do kraja jula, ali i ako bude do polovine septembra, nije tragedija", zaklјučio je Janjić.

Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 132 576 4038
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike