MENI
Naslovna » Aktuelno » Vesti »Intervju Marko Đurić: Zajednica srpskih opština će biti formirana
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 134 586 4105
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike

Intervju Marko Đurić: Zajednica srpskih opština će biti formirana

04. novembar 2015. Izvor: Novi Magazin

Priština odbija da pokaže konstruktivnost u uspostavlјanju Zajednice srpskih opština, iako ona ni na koji način ne ugrožava Albance u našoj južnoj pokrajini. Sačekaćemo hladne glave još neko vreme da vidimo kako će se kriza u briselskom dijalogu okončati, uzdajući se u odlučnost EU kao garanta sprovođenja dogovorenog, kaže Marko Đurić u razgovoru sa Jelkom Jovanović.

Inicijativom kosovske predsednice Atifete Jahjage za ocenu ustavnosti dela Briselskog sporazuma o Zajednici srpskih opština, Priština je suspendovala sam sporazum. Zato je prvo pitanje za direktora Kancelarije za KiM Vlade Srbije Marka Đurića na koji način će Srbija zaštititi svoju pregovaračku poziciju i, najvažnije, položaj i prava Srba na KiM koji u ZSO vide najvažniju tačku dalјeg opstanka?

“Svaki put kad Priština preduzme nešto jednostrano što nije predviđeno Sporazumom, kao što je preduzela u slučaju podnošenja inicijative za ocenu ustavnosti ZSO Ustavnom sudu u Pokrajini, to urušava poverenje, udalјava nas od sprovođenja Sporazuma i generalno je korak unazad u procesu. Mi smo to rekli prvog dana kada je taj, rekao bih, neodgovoran potez povučen. Prosto, kad imate dve strane koje su se sporazumele o jednom veoma važnom pitanju za stolom, nije moguće da jedna strana, čak i bez obaveštavanja druge, pokušava da menja uslove dogovora.

Moram da kažem i da je tim gestom gospođe Jahjage Ustavnom sudu poslat pogrešan dokument na ocenu ustavnosti. Briselskim sporazumom je predviđeno da izvršna uredba o osnivanju ZSO bude predmet ocene ustavnosti, a ona je poslala sam sporazum i to pre nego što je usvojena izvršna uredba. Na taj način je, ne samo prekršen Briselski sporazum u smislu da je obrnut redosled, nego je obesmišlјena i pravna suština tog dela Sporazuma, vrlo važna jer treba da omogući da svi propisi na kojima se temelјi Zajednica budu direktno primenjeni u Pokrajini”, kaže Đurić.

*Šta ćete činiti?

Kada jedna strana odluči da suspenduje klјučni deo nekog sporazuma, onda je jasno na kojoj je strani odgovornost za zastoj u dijalogu. Priština uporno odbija da pokaže konstruktivnost u procesu uspostavlјanja Zajednice srpskih opština, koristeći se nesuvislim izgovorima, iako ta zajednica ni na koji način ne ugrožava Albance u našoj južnoj pokrajini. Sačekaćemo hladne glave još neko vreme da vidimo kako će se ova kriza u briselskom dijalogu okončati, uzdajući se u odlučnost EU kao garanta sprovođenja dogovorenog.

*Može li se to tumačiti kao deo političkih borbi na Kosovu?

Vrlo često Priština pokušava da događaje koje sama prethodno režira koristi kao izgovor za nesprovođenje Sporazuma. Lično ne verujem u to da su neredi koje je izazvala opozicija u Prištini sasvim spontani, nekako mi je zaista čudno da u uslovima u kojima 90 odsto Albanaca na Kosovu brine zbog nezaposlenosti, korupcije i socio-ekonomske situacije, neko, a to je radikalna opozicija na Kosovu, u prvi plan istura temu na kojoj ne može da ostvari napredak rejtinga u biračkom telu. Ako ste politička organizacija, a ne bavite se borbom za to da okupite što više lјudi, postavlјa se pitanje šta su vaši cilјevi. Nјihovi cilјevi su ovde, ako uzmemo ono što javno govore, potpuno jasno nacionalistički, pa čak u pojedinim segmentima i šovinističkog karaktera.

Priština očito koristi najekstremnije albanske političke stranke kao strašilo i trguje pretnjama destabilizacijom. Pre nekoliko dana postavili smo retoričko pitanje: treba li i mi da počnemo da bacamo suzavac u parlamentu da bismo izdejstvovali popustlјivost Brisela. Naravno da nam ne pada na pamet da tako nešto radimo, jer se zrela demokratska društva tako ne ponašaju. Ostaje nam da se nadamo da će naši partneri u EU u budućnosti, uz malo više pravičnosti i strogosti, upravlјati političkim i demokratskim procesima na Kosovu i Metohiji.

*Kako komentarišete to što je ispitivanje ustavnosti usledilo paralelno sa potpisivanjem SSP Kosova sa EU?

Posebno loša poruka Beogradu bilo je to što je došlo dan nakon što je Kosovo dobilo taj specifični SSP sa Evropskom unijom u čijem članu 2 piše da EU ne prepoznaje Kosovo kao nezavisnu državu, da tim aktom ni EU ni njene članice nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu. Ali, svejedno, to je veoma važan ugovor za ekonomiju, naročito u našoj južnoj pokrajini i dan nakon dobijanja tog ugovora umesto da krenu u još energičniju primenu Sporazuma, oni prave nekoliko koraka unazad; za tako nešto nema nikakvog opravdanja.

Uzgred, podsetimo čitaoce da nema prepreke da Vlada u Prištini usvoji izvršnu uredbu o osnivanju ZSO. Da bi tako nešto bilo odobreno oni ne treba da idu u parlament gde ih čeka Alјbin Kurti koga puštaju da divlјa sa suzavcem; oni to mogu da urade na Vladi i za to im treba manje od nekoliko sati. To su mogli da urade ne danas, ne juče, nego 26. avgusta, dan nakon postizanja Sporazuma trebalo je to da se desi, ali oni su odabrali da napuste stazu izgradnje poverenja i krenu u neku vrstu političkog lova u mutnom s cilјem da izdejstvuju više od onoga što su dobili u pregovorima onog dana kada smo mi onako pomalo trijumfalistički izašli sa razgovora, jer je to zaista bio dobar dan za nas.

*Kakve će posledice odluka Jahjage imati na položaj kosovskih Srba?

Zajednica srpskih opština će biti formirana, ZSO uživa podršku ne samo Beograda, nego i najuticajnijih činilaca međunarodne zajednice i rekao bih da su o formiranju ZSO složni i zapad i istok, i sever i jug, ako hoćete u političkom smislu. Priština kupuje vreme i to odlaganje je loš signal o njihovom stvarnom odnosu i stvarnim namerama prema Srbima na KiM. Ako tome dodamo činjenicu da u političkoj eliti u Prištini još dominiraju lјudi koji su za vreme rata nosili uniforme i bili u ratu suprotstavlјena strana našem narodu na KiM, onda tek možemo da razumemo koliko je težak proces uspostavlјanja poverenja u ovoj fazi. Ali, mi ćemo nastaviti da se borimo za to da uz Zajednicu, koja će sigurno biti formirana, gradimo daleko bolјe i daleko normalnije odnose sa Albancima na KiM i u celom regionu, zato što je to naš vitalni državni I nacionalni interes. Moramo da imamo mir i stabilnost, na kraju – mir je potreban našim lјudima na Kim koji žive pored tih Albanaca. Dakle, zbog odgovornosti prema njima, zbog odgovornosti prema zemlјi, ići ćemo putem normalizacije.

*Postoji li mogućnost obustave pregovora Beograd – Priština?

Beograd u dijalogu sa Prištinom ne učestvuje zato što to od nas neko zahteva, već zato što smo odgovorni prema svojim građanima na Kosovu i Metohiji i želimo da budemo konstruktivan činilac u stvaranju regionalne stabilnosti. Dijalog je za nas naprosto najbolјe rešenje, jer je alternativa destabilizacija ili atmosfera zamrznutog sukoba. Nažalost, prištinski političari prečesto se upuštaju u iracionalne političke manevre čiji jedini rezultat može da bude da se u jednom danu poništi ono što je mesecima stvarano u mukotrpnom procesu.

Taj proces nije uvek tekao dinamikom koju je Beograd priželјkivao, niti su rešavana neka od pitanja koja su za nas veoma važna, ali nesporno su, najviše zahvalјujući konstruktivnosti i odgovornosti premijera Vučića, načinjeni veliki koraci ka trajnom deaktiviranju balkanskog bureta baruta. Zašto nekome taj put ne odgovara, to ne mogu da dokučim, jer naprosto svi ostali scenariji su mračni i ništa dobro ne mogu doneti narodima koji nastanjuju ovaj prostor. Srbija će, bez obzira na neodgovorne političke igre Prištine, uvek naći načine da pomogne svojim građanima na Kosovu i Metohiji.

*Da završimo ovaj blok – gospodin Oliver Ivanović misli da će do proleća biti vanrednih izbora na Kosovu. Jeste li saglasni s tim?

Albanci na KiM zatvoreni su u začarani krug nesposobnosti i neodgovornosti svojih političkih lidera i neodrživosti projekta koji nazivaju nezavisnim Kosovom. Nije nemoguće da kao rezultat političkih gibanja i krize bude i vanrednih izbora. Kad god to da se desi, Srbi na KiM treba da nastoje da uzmu što je moguće više poslaničkih mandata da bi ostvarili što je moguće veći uticaj na rad institucija u Pokrajini. Od toga zavisi i njihova svakodnevica.

*Uskoro će i Generalna konferencija Uneska odlučivati o zahtevu Kosova za prijem. Šta očekujete?

U ovom trenutku teško je reći koji će biti konačni ishod glasanja. Ono što je sigurno jeste da su i međunarodno pravo i pravda, dakle i istorijski, i kulturni, i politički, i pravni razlozi na strani Srbije. Mislim da će ogroman napor koji su u prethodnim nedelјama uložili srpska diplomatija i srpski prijatelјi u međunarodnoj zajednici sigurno rezultirati većom podrškom Srbiji nego što je bilo prilikom glasanja na Izvršnom savetu Uneska, a da li će biti dovolјno – videćemo.

Referendum

*Smatrate li da uz referendum za promenu Ustava treba sprovesti i referendum o budućem statusu Kosova?

Svaka politička organizacija u demokratskom procesu na izborima kandiduje svoju politiku zasnovanu na stranačkom programu, pa tako i politiku o najosetlјivijem nacionalnom pitanju – Kosovu i Metohiji. Kao odgovorna vlada i najjača politička partija, ne skrivamo se iza svojih građana, koji su nam na osnovu tih naših opredelјenja i poverili mandat. Sva istraživanja pokazuju da je nedvosmislen odnos građana prema tome da Srbija na direktan ili indirektan način prizna jednostrano proglašenu nezavisnost svoje južne pokrajine po bilo koju cenu, i da je zanemarlјiv procenat onih koji bi takvu mogućnost uopšte uzeli u razmatranje kao realnu političku opciju. Politika koju vodi sadašnja vlada korespondira sa takvim većinskim stavom građana koji su joj zato i pružili podršku, a u kontinuitetu i povećavaju ogromno poverenje.

*Odnosi li se Briselski sporazum i na Unesko?

Beograd se obavezao da neće blokirati pristup teritorije KiM odvojeno od Srbije u 26 regionalnih inicijativa i foruma. I to pod uslovom da ono bude predstavlјeno u statusno neutralnom formatu. Srbija se, naravno, otvoreno protivi članstvu svoje južne pokrajine u međunarodnim organizacijama, jer za nas KiM nije i nikada neće biti država. Kosovo i Metohija već jeste u Unesku, kao deo Srbije, zato nema drugog načina da se nastojanje Prištine da uđe u Unesko tumači drugačije nego kao pokušaj ulaska u sistem UN na mala vrata.

Za nas je problem i to što, u pokušaju da stvore novu naciju, kosmetski Albanci nastoje da kreiraju i novi kulturni identitet, i to prekrajanjem istorije i nastojanjem da posvoje srpsku baštinu, koja je naša tapija na Kosovu i Metohiji. Prijem u Unesko trebalo bi da bude samo prvi korak u planu čiji je krajnji cilј da se Srbi predstave kao nekakvi ulјezi i statistička greška na prostorima koji su zapravo izvorište našeg nacionalnog i istorijskog postojanja. Zato se naša borba za istinu ne završava izjašnjavanjem Generalne konferencije Uneska, bez obzira na ishod te odluke.

Iako je za srpski narod ovo jedno od najemotivnijih pitanja kada je reč o Kosovu i Metohiji, ne treba prizivati katastrofične scenarije, jer nama niko ne može da oduzme ono što je naše. A mi svakako nikome nećemo pokloniti naše crkve i manastire, našu istoriju. Milenijum kontinuiranog kulturnog postojanja i razvitka našeg naroda na KiM ne može se preokrenuti ili poništiti bilo kakvim preglasavanjem dizanjem ruku. Srpski narod mora hladne glave i složno biti spreman na dugotrajnu borbu za istinu i zaštitu nacionalnih interesa u našoj južnoj pokrajini.

Nije prvi put da se na ovaj način ugrožavaju prava Srpske pravoslavne crkve na Kim, verska, imovinska i druga. Podsetiću da su 1776. otomanske vlasti ukinule Pećku patrijaršiju, redukovana su prava SPC i podvrgnuta je najdirektnijoj vlasti u upravi Carigrada, ali su naši manastiri očuvani. Uveren sam da će, uz brigu našeg naroda, te svetinje opstati u svim uslovima koji dolaze u budućnosti jer mi ćemo ih čuvati.

*Suštinsko pitanje jeste kakav je zaista položaj kosovskih Srba i drugih manjina na KiM i koji su klјučni problemi?

Za opis problema s kojima se Srbi suočavaju danas bila bi nam potrebna čitava monografija, ali opišimo stvarnost naših sunarodnika u samo nekoliko slika: najniža stopa povratka prognanih u poređenju sa svim postkonfliktnim područjima u savremenom svetu, ograničeno kretanje, ekonomska neizvesnost, visoka stopa nezaposlenosti i profesionalna neprohodnost, svakodnevni fizički napadi i šikaniranje, nepoštovanje čitavog niza njihovih lјudskih prava, uzurpacija imovine, nepostojanje valјane pravne zaštite, skrnavlјenje grobalјa, napadi na svetinje… U nekim delovima Pokrajine situacija u nekim segmentima je bolјa, u nekim lošija, ali opšta slika je takva da slobodno, bez ustezanja, možemo da govorimo o najugroženijoj nacionalnoj zajednici u Evropi. Tu sudbinu sa srpskim narodom često dele Romi, Goranci i drugi nealbanci na KiM.

*Privredna saradnja Srbije i Kosova u fokusu je već nekoliko meseci.

Vlada Srbije je iskreno zainteresovana za pobolјšanje ekonomske situacije i poslovne klime na čitavom Kosovu i Metohiji, jer je to u interesu Srbije i Srba u Pokrajini. Izašli smo sa brojnim inicijativama, ali ako izuzmemo solidnu komunikaciju na nivou privrednih komora, pravog odgovora na naše inicijative nije bilo. Vlada u Prištini se naprosto ne bavi ekonomijom, a rezultat su ogroman socijalni bunt, ekonomske migracije, zastrašujuća stopa nezaposlenosti. Poslednja istraživanja pokazuju da je 75 odsto žitelјa Kosova i Metohije nezadovolјno ekonomskom situacijom.

*Kakva su iskustva rada srpskih policajaca u okviru kosovske policije?

Srpski policajci na KiM su garant sigurnosti srpske zajednice u Pokrajini, naročito na severu. Gotovo svakodnevni incidenti dokazuju koliko su Srbi izloženiji nasilјu i napadima svih vrsta u sredinama u kojima nema srpskih policajaca. Zato politički predstavnici Srba na terenu kontinuirano vrše pritisak da se srpski policajci angažuju u posebno osetlјivim sredinama, gde ih trenutno nema ili ih ima nedovolјno, kao što su povratnička mesta u Metohiji ili mešovite sredine u Kosovskom Pomoravlјu.

*Hoće li Kosovo dobiti oružane snage?

Ako se Srbi na Kosovu i Metohiji pitaju – a pitaju se – neće. Videćemo da li će političke strukture u Prištini pokušati da stvore nekakve oružane snage zaobilazeći neophodnu saglasnost srpskih predstavnika. Ne bi im bilo prvi put. Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN i Kumanovski sporazum nedvosmisleno definišu koje vojne snage, pored Kfora, mogu biti prisutne na KiM – samo Vojska Srbije, uz dozvolu Kfora. Međunarodna zajednica koja je prisutna na KiM stara se o punom sprovođenju ovih akata.

Jablanović i Sud za zločine OVK

*Kako komentarišete činjenicu da je Aleksandar Jablanović postao državni sekretar u Ministarstvu rada?

Ja se bavim politkom u svom resoru, naravno da je veoma važno da Srbi na Kosovu i Metohiji deluju jedinstveno i činjenica da danas imamo i novo rukovodstvo Srpske liste i da imamo ponovo usaglašeno političko delovanje Srba na Kosovu i Metohiji jeste ono što je za mene važno.

*Da li je tačno da Kosovo mora postati član Saveta Evrope da bi Holandija pristala na delovanje Specijalnog suda za zločine OVK?

Ono što mogu da kažem jeste da Srbije ne podržava, niti će podržavati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama koje nisu predviđene Sporazumom. A Savet Evrope spada u taj krug organizacija.

Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 134 586 4105
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike