MENI
Naslovna » Aktuelno » Vesti »Petković povodom godišnjice martovskog nasilјa: Zločin bez kazne koji traje
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 139 607 4255
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike

Petković povodom godišnjice martovskog pogroma: Zločin bez kazne koji traje

17. mart 2025.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da je 17. marta 2004. godine, kada su se širom pokrajine dogodili masovni napadi na Srbe i njihovu imovinu, "gorelo sve što je srpsko na Kosovu i Metohiji u bezumnom aktu mržnje onih koji ni danas Srbima na ovim prostorima ne žele ništa dobro".

Foto: Kancelarija za Kosovo i Metohiju

Petković je u autorskom tekstu za Politiku, povodom 21 godine od nasilјa nad Srbima u južnoj pokrajini, podsetio da je tokom "tih dana bezumlјa, u zločinu bez kazne koji traje više od dve decenije", lomlјen krst na Crkvi svetog Ilije u Podujevu kao i da su žive rane porodica stradalih među kojima su Borivoje Spasojević, Jana Tučev, Borko i Dobri Stolić, Dragan Nedelјković, Zlatibor Trajković, Anka Perić, Boban Perić, Nenad Vesić, koji su, naglasio je, bili krivi samo zato što su Srbi.

"Oni i svi drugi Srbi na Kosovu i Metohiji su u osvit tog 17. marta i narednih dana na najbrutalniji način osetili i uvideli da su mržnja i zlo neselektivni, da ne pitaju ko je kakav čovek, ali da pitaju ko je kakvog imena i prezimena. U neshvatlјivom nasilјu tog kobnog marta 2004. godine lјudi su stradali zbog svog imena, zato što se krste i slave slavu, zato što govore drugačijim jezikom od onih koji su nasilјe činili", rekao je Petković.

Dodao je da je "nasilјe bilo toliko masovno, da je jasno da nije moglo biti spontano i samorođeno, već da iza njega stoje decenije naučene mržnje, koja je hranjena, negovana i očigledno podstrekivana od strane spolјnog faktora".

Petković je naveo da su 2004. godine srpska deca u u škole neretko išla u pratnji KFOR-a, da su srpske manastire i crkve čuvali vojnici međunarodnih snaga, a da su u urbanim sredinama južno od Ibra Srbi živeli "takoreći u kućnom pritvoru", jer iz bezbednosnih razloga nisu smeli na svetlost dana.

"Da li je, kada se na ovaj način vratimo u prošlost, martovski pogrom bilo moguće predvideti? Danas, sa istorijske distance, možemo da kažemo da je sve ukazivalo na to da će se ovako zlo dogoditi, a ispostavilo se da je bilo i gore od toga što bi iko normalan mogao da zamisli - mučki je ubijeno devetoro Srba, ranjeno više stotina njih, a proterano više od 4.000 naših sunarodnika", kazao je Petković.

On je dodao da je u martu 2004. godine, "etnički očišćeno šest srpskih gradova i devet sela, porušeno, zapalјeno ili oštećeno 935 srpskih kuća, desetine objekata javne namene, škola, bolnica i oštećeno 35 hramova i crkava Srpske pravoslavne crkve".

"Danas znamo šta se nakon utapanja albanskih dečaka kod sela Čabra (za šta su albanski ekstremisti automatski i lažno optužili lokalne Srbe, što je kasnije i istraga potvrdila) događalo iz minuta u minut. Znamo kako je funkcionisao mehanizam stvaranja masovne histerije, znamo da nije bilo reči ni o kakvoj spontanoj reakciji, već da su nasilnike organizovali i vodili stranački aktivisti i teroristi iz takozvane OVK, znamo da niko od organizatora i inspiratora nije osuđen, kao što znamo i da se zlo koje je počelo 17. marta dešavalo pred očima i u prisustvu međunarodnih snaga bezbednosti", podsetio je Petković.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju je rekao da Srbija "insistira na tome da ova stranica istorije nikada ne izbledi i ne ode u zaborav".

"To nam ne dozvolјava sećanje na ubijene, stotine ranjenih, hilјade prognanih, spalјene kuće, crkve i manastire. Ali pre svega, nemamo pravo na zaborav, da nam se ovakvo zlo nikada više ne bi ponovilo", istakao je Petković.

On je naveo da se "nad srpskim narodom godinama unazad nadvija senka nasilјa, potekla iz istih onih ekstremističkih i šovinističkih političkih struktura koje su kumovale martovskom pogromu", kao i da je "ta pretnja uglavnom sasvim otvorena".

"Šta je nasilјe Alјbina Kurtija nad srpskim narodom nego nastavak pogroma drugim sredstvima? Ekstremisti u Prištini više se ne služe linčom i ne kriju se iza rulјe, već su legalizovali nasilјe, i danas ga ne čini gomila, već siledžije u policijskim uniformama, politički i pravosudni organi i velikoalbanska društvena elita. Zakon rulјe kakvom smo bili svedoci u martu 2004. godine danas je oficijalna politika Prištine, i to izgleda ne smeta onima iz međunarodne zajednice za koje je Alјbin Kurti legitaman sagovornik. Kurti bi voleo da ponovo vidi pogrom, ali su mu apetiti porasli, i pogrom priželјkuje svuda gde Srbi žive, posebno u Beogradu", kazao je Petković.

Petković je rekao da se od 2004. godine suštinski promenilo to što je Srbija tada "bila zatečena", u da su "u Beogradu oni koji su u tom trenutku bili na vlasti u neverici i nemoći gledali na sumrak civilizacije na Kosovu i Metohiji, obraćajući se jednim saopštenjem".

"Danas više ne živimo u iluziji da nevini i pravedni ne stradaju, jer tome smo svedoci širom sveta, pa i na Kosovu i Metohiji. Srbija više nikada neće u detinjem strahu i naivnosti prekrivati oči čekajući da zlo prođe. Danas, ne samo da nemamo iluzije, već imamo i sposobnost i odlučnost da na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem sačuvamo srpski narod i ne dozvolimo da se ikada više ponovi bilo kakav pogrom ili oluja. Neka to dobro čuju i Kurti i svi drugi koji sanjaju o tome da Srbe ponovo gledaju u izbegličkim kolonama! To se nikada neće dogoditi", zaklјučio je Petković.

Poslednje vesti

Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 139 607 4255
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike